Aug 21, 2018 Last Updated 10:32 AM, Aug 20, 2018

PROGRAMI: Najnovije

8 zlatnih pravila sigurne vožn…

Apel biciklistima da dosljedno poštuju odredbe Zakona o sigurnosti prometa na ce...

Kako alkohol utječe na naše re…

Utjecaj alkohola na naše reakcije pri vožnji

Kako alkohol utječe na naše po…

Utjecaj alkohola na naše ponašanje

VIDEO / REPORTAŽA: Alkotestiranje na cesti

"Dobra večer! Provodimo akciju Alkohol, zamolio bih Vas vozačku i prometnu" – to su riječi koje većina vozača ne želi čuti, jer na samu pomisao kontrole vozačima se "diže kosa na glavi".

To je trenutak kad kroz vozačevu glavu proleti misao -što sam sada krivo učinio?

Godinama se u hrvatskoj provode kontinuirane akcije u kojima policija vozačima kontrolira količinu alkohola u krvi. Iako statistike kažu kako vozači ne mare za onu "ako piješ ne vozi", prometni policajci na terenu, ipak, imaju drukčija iskustva.

"Alkotestiramo nekakvih 50 do 60 vozača, a ponekad i više i rezultati su, uglavnom dobri, većina vozača ne konzumira alkohol prije vožnje i mjerenja koncentracije alkohola, uglavnom, pokazuju rezultat od 0 promila. Hoćemo li pristupiti alkotestiranju ili ne ovisi o procjeni. Osnovno je da sudionike prometa ne izlažemo opasnosnti, primjerice, zaustavljanje iz kolone i slično. Također, čekamo i priliku da ako teko, primjerice, krivuda po cesti, što se zna događati u kasnim noćnim satima, u urbanim sredinama i onda zaustavljamo vozilo i pristupamo alkotestiranju vozača." govori nam Antonio Franković, policajac I. Postaje prometne policije PU Zagrebačke.

Za razliku od prijašnjih vremena, kada se alkoholiziranost vozača utvrđivala na različite zanimljive načine – provjerom koordinacije pokreta ili pravilnim hodom po traci rubnika ceste, danas su hrvatski policajci opremljeni suvremenim uređajima koji pomoću daha vozača određuju razinu koncentracije alkohola u krvi. To su poznati i popularni uređaji Dräger.

Svaki vozač koji je konzumirao makar i čašu vina nakon ispuhivanja željno isčekuje rezultat – 0,0. No, ni taj rezultat, ukoliko se pokaže, ne mora biti dokaz da osoba nije konzumirala alkohol tijekom večeri. Naime, značajno je pitanje vremena apsorpcije, razgradnje alkohola u organizmu. Tako da ako soba prosječne tjelesne građe oko 19.00 sati popije jedno pivo, mjerenje koncentracije alkohola oko ponoći pokazati će 0,0.

Prije sedam godina Europska komisija usvojila je akcijski program Sigurnosti cestovnog prometa 2011. do 2020. godine, kojem se 2011. pridružila i Hrvatska. Njegov je glavni cilj, između ostalog, smanjenje poginulih u prometnim nesrećama za 50 posto. Taj se trend, na što ukazuju statistički pokazatelji, konačno počeo ostvarivati.

Premda je alkohol, uz prekoračenje dozvoljene brzine, jedan od najčešćih razloga stradavanja na prometnicama, čini se da su vozači, ipak, postali oprezniji.

“Doista se može zaključiti kako je većina vozača svjesna činjenice kako nije dobro piti i voziti. Osim toga, kazne za takve prometne prekršaje nisu male i ljudi se s pravom ne žele izlagati nepotrebnim rizicima vožnje u alkoholiziranom stanju.”, pojašnjava Franković.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama omogućio je sankcioniranje onih koji odbijaju alkotestiranje. Ta je kazna jednaka onoj koja je propisana za maksimalnu koncentraciju alkohola u krvi vozača. Budući da su neke zemlje, poput Rusije, gdje postoji institut doživotnog oduzimanja vozačke dozvole, krenule s drastičnijim mjerama sankcioniranja prekšitelja pod maliganima, stoji zaključak da je hrvatski zakon još i blag.

Zaključno recimo još da bi svi oni koji vole popiti pokoju čašicu više i nakon toga voze, konačno shvate da su njihovi životi, ali i životi svi ostalih sudionika u prometu koje takvim ponašanjem izravnio ugrožavaju, vrijedniji od pedesetak kuna koliko je cijena vožnje nakon večeri u kojoj su se odlučili opustiti.

 

 

 

 

 

 


0
0
0
s2sdefault